Zbog tebe sam i otišao iz domovine, lopovčino!

Na zapadnim granicama Rumunjske se kotrlja čitava lavina vozila sa britanskim, španjolskim, talijanskim ili njemačkim registarskim oznakama. Mnogi građani Rumunjske u inozemstvu su se preko socijalne mreže već prije nekoliko tjedana dogovorili da će se svi naći 10. kolovoza „kod žirafe" u Bukureštu – tu svatko zna da je to skulptura žirafe prirodoslovnog muzeja koji je preko puta zgrade vlade Rumunjke. I da će reći ovoj vladi, što oni misle o njoj – svojevrsna premijera u Europskoj uniji.

Diljem Europe živi, radi ili studira oko četiri milijuna Rumunja – skoro petina stanovništva te zemlje. Većina se dobro integrirala u novu sredinu, ali također i prate što se događa u njihovoj domovini. Ne oklijevaju i kritizirati, također i preko rumunjske stranice DW, pogotovo najnoviji pokušaj moćnog šefa socijaldemokrata Livia Dragnea da „reformira" pravosuđe i još više potkopa pravnu državu. Ponekad organiziraju i prosvjede po Europi kako bi zemljacima u domovini pokazali solidarnost.

Milijarde eura za Rumunjsku

Ali sad više neće prosvjedovati daleko od domovine, nego u njegovom glavnom gradu. Teško itko može reći da oni nisu važni i za samu Rumunjsku: i službeni rumunjski Zavod za statistiku objavljuje kako ti Rumunji u domovinu šalju preko tri milijarde eura godišnje, u proteklih deset godina je to bilo skoro 40 milijardi eura. Bilo da su to liječnici ili inženjeri, njegovatelji ili građevinski radnici, pomoćna radna snaga na poljima ili vozači kamiona, mnogi šalju dio svog zarađenog novca obitelji u Rumunjskoj. A u domovini, mnogi bi morali živjeti u siromaštvu bez tog prihoda. Naravno, oni taj „europski" novac troše u Rumunjskoj i bez njega bi i potrošnja u zemlji izgledala sasvim drugačije. Zato i ti „europski" Rumunji smatraju kako imaju potpuno pravo da kažu što misle.

Sa druge strane, čitav niz rumunjskih političara uopće ne žele slušati tu kritiku „stranaca". Od političara vladajuće stranke se čuje kako su sve to redom „prosjaci, lopovi i kurve", „lumpendijaspora" koju plaća Židov Šoroš i američki interesi koji žele oslabiti Rumunjsku, ili ih pak Bruxelles tjera da to čine. Danima se čuju takve uvredljive izjave na državnoj televiziji i medijima. I tek to je vjerojatno još više Rumunja u inozemstvu navelo da možda i prekinu ljetovanje i da 10. kolovoza dođu „kod žirafe" u Bukurešt.

„Sad ću baš sigurno doći!"

„Ne samo da nas vlada u Bukureštu ignorira, sada nas i psuje", ljuti se Dana Hering. Ona je medicinska sestra koja živi u Švedskoj, a njen zemljak u toj zemlji je uzrokovao i diplomatski spor. Razvan Stefanescu je vozač kamiona i kod švedskog ureda za vozila je za svoj automobil tražio osobitu „personaliziranu" registarsku oznaku kakva se tamo izdaje tek uz sitnu nadoplatu.

Šveđanima ta slova koju je tražio ništa nisu značila, ali itekako jesu rumunjskoj policiji kad je sa svojim vozilom došao na granicu: to je vulgaran slogan nogometnih huligana protiv vladajuće stranke PSD. Tako ga je policija u Rumunjskoj uhitila i zaplijenila automobil – ali za sve to nije imala nikakvo razumijevanje ni Švedska ni njegov poslodavac. Morala ga je pustiti, a ta kratica je tek postala bojni poklič prosvjednika.

Vladajuća stranka Rumunje u inozemstvu optužuje da ih „strane sile" šalju u domovinu kako bi njima, „pravim domoljubima" rekle što da čine. Sve su to čiste gluposti: nema i ne može biti nikakve razlike između onoga što traže građani koji žive u Rumunjskoj i oni koji žive izvan nje, kaže nam Christian Presura. On je znanstveni suradnik u Nizozemskoj i jedino se može smijati nad optužbom da im bilo tko plaća prijevoz na taj prosvjed: „Nitko nama ne plaća nikakav prijevoz. Mi sami plaćamo našu avionsku kartu, mi sami mijenjamo termine naših godišnjih odmora samo da bi pravodobno stigli u Bukurešt", kaže Presura.

Uvrede zapravo znače koliko se političari boje

Gabriel Mirescu se zapravo raduje zbog takvih žestokih reakcija vladajućih političara, jer to jasno pokazuje koliko se boje ovog prosvjeda. Mirescu živi u Švicarskoj i misli kako su i drugi „Rumunji u inozemstvu vidjeli kako funkcionira demokratsko društvo. Sad žele da to konačno postane moguće i u njihovoj domovini."

Prosvjednici koji u Bukureštu još od ovog siječnja traže promjene, nemaju ništa protiv da im se priključe i zemljaci iz čitave Europe. Jer svima je jasno: mnogi su i otišli baš zato jer više nisu vidjeli perspektivu u domovini sa ovakvim političkim vrhom. Pozivu se izrijekom priključio i „senior utvrde prosvjednika", 102-godišnji filozof kulture Mihai Sora koji već 550 dana redovito prosvjeduje pred palačom vlade. Na socijalnoj mreži Sora piše kako su mu liječnici nakon operacije savjetovali da „prekine trening boksa i karatea" i da se „više ne uzbuđuje toliko", piše filozof. „To me neće spriječiti da se opet vidim sa svima vama 10. kolovoza kod žirafe. Tamo se onda svi možemo sasvim mirno uzbuditi."

Hoće li i ovi prosvjedi proći „sasvim mirno", veliko je pitanje. U socijalnoj mreži se čuju i pozivi za građanskim neposluhom, a policija i žandarmerija je najavila kako će „oštro reagirati" na svaki oblik provokacije.

Očito, ovog kolovoza će i dalje biti veoma vrelo u Bukureštu.