Zeleno svjetlo za pregovore EU-a s Islandom

„Sretan sam jer današnja odluka potvrđuje da proširenje nema samo svoju jugoistočnu već i svoju sjeverozapadnu dimenziju“, započeo je svoje prvo službeno obraćanje briselskim novinarima povjerenik za proširenje Štefan Füle predstavljajući mišljenje Europske komisije u kojem preporuča otvaranje pristupnih pregovora s Islandom.

Island je predao svoj zahtjev za članstvo 17. srpnja 2009. godine, a Europsko je vijeće samo deset dana kasnije od Europske komisije zatražilo da pripremi mišljenje. To je Komisija danas učinila. Svoje mišljenje Komisija temelji na islandskim odgovorima na 350 pitanja o svim relevantnim politikama EU-a.

Island pregovara samo o jednoj trećini poglavlja?

Povjerenik Füle je naglasio kako će se za Island primjenjivati jednake metode kao i prema svim dosadašnjim pristupajućim zemljama, ali je isto tako rekao kako je jedna trećina islandskih poglavlja već usklađena s europskim zakonodastvom, jedna trećina djelomično usklađena s pravnom stečevinom Unije, a tek o jednoj trećini, dakle 10 ili 11 poglavlja, Island će pregovarati s Unijom. S obzirom na iskustvo zemalja koje su se nalazile u sličnoj situaciji kao i Island danas, primjerice Finske ili Austrije, sami pregovori mogli bi trajati 14 mjeseci.

Problemi: bilateralna pitanja, ribarstvo, pravosuđe

Međutim, hoće li to zaista biti tako, otvoreno je pitanje. Najveći problem mogla bi biti bilateralna pitanja gdje Nizozemska i Velika Britanija traže da se najprije riješi pitanje oštećenih štediša iz ove dvije zemlje članice koji su zbog financijske krize velikim dijelom izgubili svoj novac pohranjen na Islandu. Nadalje najveći izazov bit će područja poljoprivreda i ribarstvo, zatim okoliš, ali i pravosuđe, zbog toga što ministri na Islandu imaju ovlasti imenovanja sudaca.

Europski diplomati ukazuju da bi Island tijekom ove godine mogao započeti pregovore možda zajedno s Makedonijom, a članstvo je izgledno 2012. ili 2013.godine pod uvjetom da na kraju i građani Islanda prihvate članstvo na referendumu, što nije sasvim sigurno zbog tradicionalno podijeljenih stajališta pučanstva o tom pitanju.

Politika blokade i na primjeru Islanda?

Zaključno, kao što Slovenija blokira Hrvatsku, Cipar Tursku i Grčka Makedoniju, lako bi se moglo dogoditi da Island bude žrtva nizozemske i britanske blokade, pa bi se time nastavila neslavna tradicija „uspješnih“ blokada i odugovlačenja procesa proširenja Europske unije, što nije dobra poruka niti građanima kandidatskih zemalja niti građanima članica Unije.

„Svakim novim proširenje želimo osigurati da izgrađujemo ne samo veću nego i snažniju Europsku uniju“, rekao je Füle. Ostaje nada da ova rečenica povjerenika za proširenje Fülea neće ostati samo mrtvo slovo na papiru i da se zemlje članice neće oglušiti.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Anto Janković