Zlatarima posao cvjeta
4. kolovoza 2011
Tko se šeće ulicom Eigelstein u Kölnu, taj već izdaleka vidi natpise na gotovo svakoj drugoj trgovini: “Kupujem i prodajem nakit i satove svih vrsta”. Zlatarima posao cvjeta, jer cijena zlata obara rekorde. Zbog toga se gotovo u svakoj zlatarnici mogu naći mušterije koje zlato što su čuvali kod kuće sada žele unovčiti. Jedna od njih je Annette Römer koja kaže da se želi "riješiti" svoje lijepe zlatne ogrlice: "Ogrlica je od moje majke i trenutno za nju mogu dobiti puno novca. S tim novcem mogu otići na lijepi godišnji odmor. Ove godine htjela sam otputovati u Tursku”.
Takve želje poznaje Kaycetin Kaya. Ovaj njemačko-turski zlatar trenutno dobiva brojne ponude ove vrste. "Cijena zlata je visoka i ljudi žele novac i ako im je potreban novac za putovanje ili nešto drugo, tada prodaju zlato. Traže po ladicama nakit i prodaju ga. I to se osjeća”, kaže Kaya.
Prodaju i zlatne plombe
U protekloj godini trgovina zlatom povećala se između 50 do 70 posto, procjenjuje Kaya. Pri tome ljudi donose doista puno toga: stare satove ili čak zlatne plombe sa starim zubom, ali najčešće ljudi prodaju nakit, a ponekad i poluge, male zlatne poluge. Neki ljudi donose i zlatnike, takozvani Krügerrand, koji se kupovao i čuvao za lošija vremena.
Nije ni čudo, jer s obzirom na aktualnu cijenu od 1.600 dolara za uncu zlata, mnogi si daju truda i iskopaju među bakinim nakitom blago za koje nisu ni slutili da toliko vrijedi. I Annette Römer prodala je svoj obiteljski nakit, sve misleći ovako: “Vidjet ćemo. U Turskoj je zlato navodno jeftino, pa ću možda donijeti malo zlata za novu ogrlicu. Mislim da ni moja majka ne bi imala ništa protiv”.
Ljudi se rješavaju obiteljskog zlata i zlatnika
Annette Römer nije jedina koja tako razmišlja. U zlatarnu ulazi još jedna gospođa koja želi prodati naušnice. Drugi muškarac želi se riješiti svojih zlatnika: šest komada za oko 180 eura. Razlozi za prodaju zlata ne leže samo u njegovoj visokoj cijeni, objašnjava zlatar Kaya: "Zlato kao nakit nije u modi, već srebro. Ljudi ne nose taj nakit pa se pitaju - zašto bi on ostao u ladici, za taj nakit mogu si kupiti nešto drugo“.
Osim toga, krize posljednjih godina kod mnogih su ljudi stvorili nedoumice i nesigurnost. Najprije je svijet šokirao stečaj Lehman Brothersa, a onda je došla i kriza eura. Sve to je mnoge ulagače navelo da kupuju zlato. Međutim, ni to nije bez rizika, upućuje Ralf Scherfling iz Ureda za zaštitu potrošača pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije: “Tko ulaže u zlato, mora znati da tu nema kamata. Ulaže se samo u potencijalnu dobit, a osim toga se zlato plaća u američkim dolarima, pa je tu još i monetarna nesigurnost”.
Zlato još uvijek omiljeni poklon
Sve to dovodi do toga da se ljudi sada žele u većoj mjeri riješiti zlata. Zlatar Kaya, međutim, ne vidi razloga za strah da bi mogao ostati na gomili neprodanih zlatnih ogrlica i drugih komada nakita. "Za strane sugrađane koji još uvijek kupuju zlato, primjerice za vjenčanja i slično, to je tradicija. Tradicionalno se kao poklon još uvijek kupuje zlato, međutim, unatoč svemu, osjeća se pad prodaje“, priznaje Kaya.
Annette Römer riješila se svoje ogrlice. Naravno, malo ju je ipak boljelo rastati se od obiteljskog nakita, ali na kraju je prevladalo veselje: "Ovo se zaista isplatilo. Naravno da sada neću reći koliko sam novca dobila za ovaj komad nakita, ali u svakom slučaju bit će nekoliko dodatnih večera na ljetovanju u Turskoj”.
Autor: Thomas Latschan/ Alen Legović
Od. ur.: D. Dragojević