Zlato je vrednije od života Indijanaca
3. kolovoza 2019
Zlato je uvijek privlačilo avanturiste i dolaze u gomilama: samo tijekom ove godine ih je došlo dvadesetak tisuća. Niti najmanje ih ne zanima što je blago nađeno u području plemena Yanomami, donedavno golemom i najzabačenijem dijelu sjevera Brazila. Njihovo područje se proteže i dalje, u Venezuelu, a samo u Brazilu ono obuhvaća preko 96 tisuća četvornih kilometara – više nego površina Portugala.
Pleme Yanomami broji oko 35 tisuća pripadnika, 19 tisuća živi na području koje je u Brazilu. Donedavno su se osjećali zaštićeni: 1992. je država Brazil priznala njihovo područje kao Indijanski teritorij kakvih je u Brazilu mnogo. Ukupno je preko milijun četvornih kilometara Brazila Indijanski teritorij i po zakonu se Indijancima tamo jamče velika prava i ekskluzivno pravo korištenja te zemlje.
Droge, alkohol – i tek onda metak
Ali u zakonu piše svašta. I u drugim Indijanskim područjima čak i država provodi goleme projekte, a nitko niti ne osporava kako im se protuzakonito uzima zemlja. Pogotovo kad se pročuje da tamo ima zlata: koncem srpnja su naoružani avanturisti došli u drugi Indijanski teritorij, plemena Waiapi u saveznoj državi Amapa i ustrijelili su jednog Indijanca. Dario Vitorio Kopenawa, predstavnik plemena Yanomami u njihovoj udruzi Hutukara je siguran da je i kod njih već bilo mrtvih.
Ali metoda avanturista prema Indijancima je isprva drugačija: „Donose droge i ulizuju se Indijancima. Donose im hranu, rakiju, oružje i streljivo i objašnjavaju im kako su oni 'dobri' tragači zlata i kako im zapravo žele pomoći." Ali svakome mora biti jasno kako nema „dobrih" tragača: baš svi dolaze u Indijanski teritorij kako bi tamo ostali i našli blago. U potrazi nema druge nego krčiti njihove šume, bušiti čitava brda i nepovratno zagađivati okoliš – zlato se ispire živom koja dospijeva u tamošnje rijeke i potoke. I tamo onda više nema nikakvog života.
Indijanska udruga Hutukara zna za čitava naselja avanturista koja su već nastala na njihovoj zemlji. Tamo su si već uredili svoju „civilizaciju", s internetom, barovima i bordelima. Uredili su i piste za avione koji im donose potrebno i odnose iskopano blago. I sad im je dosta: kao što i formalno imaju pravo po zakonu o zaštiti indigenog stanovništva, podigli su kaznenu prijavu protiv tih ilegalnih kopača zlata.
Predsjednik je sve rekao
Ali ne samo da kopači nisu otišli, nego Dario Vitorio Kopenawa uvijek iznova sluša prijetnje kako će biti likvidiran: „Kažu da ih organizacija Hutukara ometa u radu i da će nas sve pobiti ako ustrajemo u tužbi." On uopće ne sumnja kako su te prijetnje veoma ozbiljne jer ne vjeruje kako su to tek usamljeni avanturisti koji se nadaju naći bogatstvo. „Oni nisu sami. Njih plaćaju i političari i moćni koncerni", kaže nam predstavnik Indijanaca.
Za zaštitu Indijanaca je u Brazilu zadužena posebna agencija, Fundação Nacional do Índio (FUNAI) koja je u nadležnosti Ministarstva pravosuđa i javne sigurnosti. U slučaju potrebe, ona je ovlaštena i pozvati vojsku u pomoć. Ali odjednom je agencija FUNAI zatvorila tri od svoja četiri predstavništva na tom indijanskom području, a i brazilska vojska je zatvorila dva uporišta koja je tamo imala. Zbog „štednje".
Što se zapravo događa, to je jasno rekao i novi predsjednik Brazila Jair Bolsonaro još u svojoj predizbornoj borbi: „U toj zemlji leži golemo bogatstvo. Apsurdno je, što sve tamo ima. Pozivam Prvi svijet da nam budu partneri u eksploataciji tih područja kako bismo stvorili nove vrijednosti." Sad, kad je predsjednik, već je u procesu donošenja i novi zakon koji će to omogućiti.
Hoće li svijet dići glas?
Zanimanja ima mnogo: samo za područje plemena Yanomami je već upućeno 534 ponuda za koncesiju eksploatacije. Kopenawa je siguran kako su neki koncerni zapravo već u indijanskom području pod krinkom „usamljenih avanturista". Zapravo, žele već unaprijed utvrditi poziciju i stvoriti činjenično stanje koje će kasnije biti teško osporavati.
Sarah Shenker, glasnogovornica organizacije za prava indigenog stanovništva Survival International ova zbivanja u Brazilu smatra neviđenim skandalom: „Moramo pokazati svijetu što se tamo događa. Uvjereni smo da će međunarodni pritisak najbolje i dugoročno promijeniti stanje tamošnjeg indigenog stanovništva."
Kopenawa i njegova organizacija su pravno osporili i opravdanost zatvaranja predstavništva FUNAI i vojnih uporišta na indijanskom području. Ali nije optimističan: „Predsjednik ne čini ništa da otjera kopače zlata s našeg područja. Ovaj predsjednik je još gori od svog prethodnika. On se želi riješiti svog indigenog stanovništva Brazila", smatra predstavnik plemena Yanomami. Možda jedino može pomoći međunarodni pritisak. Ali to bi doista bilo nešto novo: i u prošlosti se mnogo puta vidjelo koliko vrijedi unca zlata. A koliko život Indijanca.