Zveckanje odlikovanjima u Republici Srpskoj
13. svibnja 2021
Usprkos očekivanjima javnosti, Narodna skupština Republike Srpske odbacila je zahtjev visokog predstavnika u BiH Valantina Inzka koji je ove veljače zatražio neka se osuđenim za ratne zločine Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću i Biljani Plavšić oduzmu odličja koja im je dodijelio taj parlament.
Ta odluka je donesena još prije pet godina povodom obilježavanja 25 godina postojanja Republike Srpske. Povelje i odličja su dodijeljene brojnim institucijama, organizacijama i pojedincima, među kojima su i ovi osuđeni ratni zločinci u znak "priznanja za zasluge u stvaranju RS". Inzko je ove veljače svoj zahtjev obrazložio činjenicom kako su postupci Karadžića, Mladića i Plavšić tijekom oružanog sukoba "šokirali svijet i uzrokovali nezamislive ljudske patnje" i kako su osuđeni za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
I što sad?
Nadu da bi ipak moglo doći do promjene je pobudila odluka ukloniti ploču s imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama nakon što je krajem prošle godine Inzko pred Vijećem sigurnosti UN-a najavio sankcije Milordu Dodiku ako to ne učini. Štoviše, ploča je uklonjena istovremeno kad je Karadžićeva kćerka, Sonja Karadžić Jovičević držala konferenciju za novinare.
Ali ovaj ultimatum o povlačenju odličja je ostao tek prijetnja nakon koje se jedva mogu očekivati neke posljedice pa se postavlja pitanje zbog čega je bio potreban? Jer se čini da je postigao čak suprotan učinak.
„Ovo je provokacija onog što zovemo međunarodnom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Međutim, međunarodna zajednica ne reagira u BiH posljednjih deset godina i očito da je i ovakva politika provokacije svojevrsna provjera koliko daleko se zapravo može ići“, smatra analitičarka Tanja Topić. Ona ne očekuje da će visoki predstavnik posegnuti za ozbiljnim odlukama.
Prije konstatacije nego reakcije su stigle i iz OHR-a i iz veleposlanstva SAD-a u BiH. Valentin Inzko smatra kako je RS ovom odlukom "izabrala put blokade europskih integracija" i da su zastupnici tog entiteta "propustili povijesnu priliku ostaviti prošlost za sobom i povesti buduće naraštaje u bolju i sigurnu budućnost".
Što uopće može visoki predstavnik?
Iz diplomatskog predstavništva Sjedinjenih Država se čuje kako takve "nazadne rasprave o raspadu BiH neće donijeti ništa dobro" i savjetuje konačno prestati gledati u prošlost. „Ono što bi učinilo pozitivnu razliku za konstitutivne narode BiH i sve građane jest usredotočiti se na temeljne ekonomske reforme, promjene koje bi izbore učinile manje diskriminirajućim i transparentnijim, kao i učiniti konkretne korake prema poboljšanju integriteta sudstva i u borbi protiv endemske korupcije koja ovu zemlju vraća unazad“, navodi se u priopćenju veleposlanstva.
No i ovakvim neuspjelim zahtjevima se nameće načelno pitanje opravdanosti postojanja Ureda visokog predstavnika u BiH i 25 godina nakon rata, a makar su politički odnosi sve napetiji, praktično nikad nema konkretnih reakcija. Isto tako, ako je toliko očito kako se odnosi unutar BiH nisu stabilizirali niti nakon tri desetljeća, je li vrijeme razmisliti o nekom drugom modelu funkcioniranja BiH?
„Nepovlačenje odlikovanja osuđenim ratnim zločincima pokazuje da je Republika Srpska u svoj simbolički kapital uvrstila i ratni zločin u vrhunsku kategoriju. S druge strane, Inzko je potpuno smiješna figura jer nema nikakve instrumente moći u svojim rukama zbog nesloge međunarodne zajednice", kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz. Ovaj čin je za njega još jedan dokaz kako je Dodik srozao Republiku Srpsku i moralno i ideološko i politički.
Na sve ili ništa
Vlada Republike Srpske pod Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima problema još od proteklih lokalnih izbora kad su izgubili položaj gradonačelnika najvećeg grada u Republici Srpskoj, a ispitivanja mnijenja pokazuju kako im popularnost i dalje pada. Analitičari procjenjuju kako je i u toj stranci prevladalo uvjerenje kako im još samo preostaje sukob i konfrontacija prema međunarodnoj zajednici kako bi se održali na političkoj sceni.
„Milorad Dodik definitivno ide na sve ili ništa i očito je da je sav teret stavio na svoja leđa. Međutim mislim da je u ovoj situaciji izabrao pogrešan trenutak. Pandemija i ekonomija su stvari kojima se trebaju baviti ovi političari, tako da mislim kako je hazarderski potez igrati na kartu zaoštravanja odnosa s međunarodnom zajednicom i pokazivanja nacionalnih mišića“, smatra Topić.
Milorad Dodik pak ponavlja kako će Republika Srpska "donijeti svoje odluke" pa makar i Valentin Inzko posegnuo za „bonnskim ovlastima". „Tada mu neće pomoći ni Borrell. Neka obavijesti koga hoće“, rekao je Dodik odgovarajući na pitanje očekuje li sankcije EU zbog toga što nije ispunjen zahtjev visokog predstavnika.
"Zapad je poražen"
Ključno je pitanje hoće li EU izaći iz defenzivnog položaja, osobito nakon već izvjesne odluke kako će Valentin Inzko uskoro napustiti BiH. Tu je onda i pitanje njegovog mogućeg nasljednika: Christianu Schmidtu je većina zemalja dala zeleno svjetlo, ali se iz Moskve sve glasnije čuje pitanje, je li došlo vrijeme potpuno ugasiti Ured visokog predstavnika.
„Bojim se da su europska birokracija i zemlje zapada poražene u Bosni i Hercegovini. Zato ne vidim neki poseban smisao u visokom predstavniku i ne vidim mogućnost da bi novi imao jače instrumente u rukama. Ipak je Rusija sila i na djelotvoran način blokira regiju i osobito BiH kako bi se priključila EU“, zaključuje Kazaz.