Škola unatoč koroni – kako će to funkcionirati?

Roditeljima i djeci koja idu u školu ovih će dana biti zanimljivo vidjeti što se dešava u Mecklenburg-Vorpommernu. U toj saveznoj pokrajini na Baltičkom moru škola je upravo ponovo počela. U drugima praznici još traju - u šesnaest njemačkih saveznih pokrajina školiski praznici počinju i završavaju u različita vremena u razdoblju od lipnja do rujna. Cilj je da ne idu svi u isto vrijeme na odmore. Ove godine na listi je prva bila pokrajina Mecklenburg-Vorpommern i sada tamo počinje veliki test.

U 563 škole, 152.700 učenica i učenika, od ponedjeljka do petka bi trebali imati „normalnu" školsku nastavu, najmanje četiri ili pet sati dnevno. Ponovo su dozvoljeni čak i satovi glazbenog i tjelesnog odgoja.

To je moguće zato što je u toj zemlji trenutno samo nekoliko aktivnih slučajeva Covida-19, navodi se u priopćenju pokrajinske vlade. U Mecklenburgu je najmanji broj zaraženih u zemlji. Ali usprkos tome ni tamo neće sve biti „normalno".

Spriječiti infekcije

Stroga higijenska pravila u školama, koja važe u čitavoj zemlji, trebala bi spriječiti širenje pandemije. Zabranjeno je pozdravljanje pri kojem dolazi do kontakta kožom. Dodirivati lice rukama bi trebalo izbjegavati. Učionice će se provjetravati poslije svakog sata. Rukohvati na stepenicama se ne smiju dodirivati – i naravno važno je često prati ruke! Sredstva za dezinfekciju su predviđena samo za posebne slučajeve – ne prskanjem, već dodavanjem u vodu za čišćenje. Nošenje maski nije obavezno. Nastavno osoblje može se besplatno testirati na korona-virus.

Novo je i to da će se dolazak i boravak u školi morati drugačije organizirati. Tako bi primjerice peti i šesti razredi trebali formirati neku vrstu jedinice, koja može imati i do nekoliko stotina učenika. Među jedincima ne bi smjelo bitikontakta – ali unutar njih neće važiti pravila o poštivanju socijalne distance. Kako bi se to osiguralo, vrijeme početka nastave neće biti isto za sve. Svaki razred će imati svoje prostore u školskim dvorištima, garderobi i kantini. Plan je da, ako do zaraze dođe, samo jedan razred mora ići u karantenu, dok bi drugi nastavili ići u školu.

Takvo strogo odvajanje razreda u školama preporučio je Institut Robert Koch (RKI) kao najviši zdravstveni organ u zemlji. Sada je važno da se razredi održe u cjelini, kaže predsjednik RKI Lothar Willer. Time bi se smanjio rizik od infekcije i lakše bi se mogao utvrditi lanac zaraze, ukoliko do nje dođe.

Nastava na daljinu

Online nastava ili „nastava na daljinu", kako je tamošnje službe zovu, u Mecklenburgu bi najprije trebala biti izuzetak. „Dopunska nastava na daljinu odvija se pretežno kao digitalna nastava i prvenstveno služi za vježbanje, kao i za utvrđivanje gradiva", navodi se u uredbi Ministarstva obrazovanja. Pritom bi se „stupanj samoorganiziranog učenja trebao povećati u skladu s razvojem individualnog učenja, od osnovne škole, do završetka gimnazije". To znači da su za prvi i drugi razred osnovne škole samo tri od četrdeset satova tjedno predviđeni kao nastava na daljinu. Za starija godišta to raste i do 26 sati tjedno, od ukupno 101.

Prema navodima Ministarstva, nastave na daljinu će u većoj mjeri biti tamo gdje nema dovoljno nastavnika koji mogu predavati u školama, zato što spadaju u rizičnu grupu. Naravno, cilj takvog planiranja je da se već sada stvori potreban okvir, ako se broj zaraženih bude povećavao. Kako bi sve to tehnički i organizaciono funkcioniralo, posljednjih tjedana je puno toga učinjeno.

Novi nastavni materijali

Tako se školama sada nudi jedan komercijalni sistem za upravljanje učenjem iz Norveške, koji se bazira na oblaku (Cloud) podataka. Proizvod je u toj zemlji već dvadeset godina na tržištu.

Pored toga, ovih dana bi gradovima i općinama trebalo da bude podijeljeno deset milijuna eura iz takozvanog digitalnog pakta savezne vlade - za kupovinu novih laptopa koji će učenici moći posuditi. Iz čitave zemlje u posljednje vrijeme su stizala upozorenja da mnoga deca iz siromašnijih porodica uopće nemaju kompjuter s kojim bi se mogli priključiti nastavi na daljinu.

Kada je riječ o digitalnoj nastavi, postavlja se i pitanje kako će se nastavno osoblje – koje često nije digitalno osposobljeno – pripremiti za online nastavu? U međuvremenu je dvije tisuće nastavnika u Mecklenburgu sudjelovalo na školovanju za online nastavu.

Hoće li biti opasno?

Ako dođe do novih slučajeva zaraze, u Njemačkoj nisu škole te koje odlučuju kako dalje, već lokalne zdravstvene službe. Dakle, hoće li jedan razred morati ići u karantenu ili će čitava škola biti zatvorena. Zatvaranje škola, kao što je bilo za vrijeme lockdauna, pokušat će se izbjeći - u tome se političari slažu.

I mnogi ljekari se zalažu za što „normalniju" nastavu. Jer škole su ionako ocjenjene kao manje ugrožene. U Saskoj je tijekom svibnja i lipnja testirano 2.600 učenika i nastavnika – jedna od prvih studija te vrste. Prema riječima Willanda Kiesa, šefa Sveučilišne klinike u Leipzigu, kod testiranih nije otkriven ni jedan slučaj akutne infekcije. A manje od dvadesetoro testiranih je u krvi imalo antitijela, što ukazuje na to da je infekcija savladana.

Djeca nisu veliki izvor zaraze za odrasle, kaže Kies. On je zato protiv zatvaranja škola ako se pojave novi slučajevi zaraze. Jer novi školski-lockdaun ne bi bio dobar za razvoj djece i izazvao bi brojne fizičke i psihičke probleme. Isto mišljenje zastupa i njemačka Savezna ljekarska komora.