Što kriju dokumenti tajne policije?

15.000 vreća potrgane dokumentacije! Riječ je o materijalu koji je nakon pada Berlinskog zida pokušala uništiti Služba državne sigurnosti Istočne Njemačke, poznatija kao Stasi. 600 radnika Državnog arhiva već godinama objedinjuju dokumentaciju i dolaze i do skanadaloznih saznanja. Tako primjerice i do najnovije istine, da je policajac Zapadne Njemačke Karl-Heinz Kurras, koji je 1968. godine ubio Benna Ohnesorga, pokretača studentskih demonstracija krajem šezdesetih godina, bio zapravo suradnik Stasija. Zašto ovakve istine na vidjelo izlaze tek 20 godina kasnije?

Zašto u Arhivi za dokumentaciju Stasija nisu ranije istraživali sadržaje koji bi mogli razjasniti ubojstva njemačkih povijesnih ličnosti, pa tako i ono studenta Benna Ohnesorga?

Poznati stručnjaci optužili su voditeljicu Arhiva Marianne Birthler da zanemaruje istraživanje aktivnosti istočnonjemačke tajne službe u Zapadnoj Njemačkoj. Birthlerova odgovara: “Pojedina otkrića u Arhivi dolaze tek onda, kada znanstvenici imaju određene teze i pretpostavke. Ako niko ne dođe na ideju da je Kurras možda radio za Stasi, onda Arhiv nije mjesto u kojem možete tražiti početna teze.”

Kilometarska dokumentacija Stasija

Posla je mnogo, poručuje voditeljica Arhiva. Njeni suradnici su, kaže, posljednjih godina objedinili 61 kilometar dokumentarnog materijala, a tu su još milijuni papirića koji tek trebaju biti sastavljeni. Svake godine sve je više zahtjeva i građana bivše Istočne Njemačke koji žele doći do svojih osobnih dosjea koju su pomno vodili pripadnici Stasija.

Mnogo je i zahtjeva znanstvenika i medijskih kuća koji istražuju određena područja, kaže Birtlerova: “I danas veliki broj ljudi vrlo malo zna o političkom sistemu bivšeg DDR-a.”

Posao Arhiva nedovršen

Američka CIA je još prije šest godina dostavila Arhivu informacije o tome ko je na Zapadu radio za Stasi. Kritičari su optužili Birthlerovu da je odbacila provjeru njemačkih parlamentaraca i postavili pitanje da li se ona nalazi pod političkim utjecajem. Bilo je i razmišljanja da se Savezni arhiv stavi u nadležnost Bundestaga.

Bivši aktivist Pokreta za građanska prava u DDR-u Stefan Hilfsberg danas je zastupnih u saveznom parlamentu. On tvrdi: “Mislim da se o tome treba intenzivno razgovarati, ako se to zaista želi uraditi. Ja mislim da Istočni Njemci to ne žele i zato to ne bi ni trebali uraditi.” A posla još ima! Kilometri i kilometri materijala čekaju da dođu na red kako bi bili pregledani i procjenjeni. Tko zna kakve tajne oni još kriju!

Autorica: Selma Filipović

Odg. ur.: Z. Arbutina