Što stoji u nacrtu njemačkog zakona o useljavanju?
27. studenoga 2018
Njemačka je useljenička zemlja i potrebni su joj strani radnici, iz cijeloga svijeta. To je odavno jasno, prije svega gospodarstvu i ne malom dijelu političkog spektra, dok su konzervativci iz CDU-a i CSU-a, koji su već 12 godina na vlasti, odbijali tu činjenicu priznati zakonom koji bi regulirao dolazak stranaca u zemlju. Njihov otpor je slomljen time što će 19. prosinca Savezna vlada glasovati o takozvanom Zakonu o useljavanju stručne radne snage (Fachkräfteeinwanderungsgesetz).
Zakon bi trebao točno regulirati tko smije doći u Njemačku - raditi ili se školovati. Načelno, fokus je na ljudima koji već imaju završen fakultet ili kvalifikaciju, odnosno stručnu spremu. Zakon je i sada relativno liberalan za ljude s viskom stručnom spremom, ali je za one s nižim kvalifikacijama bilo puno prepreka.
Kvalifikacija - nije važno koja
Nacrtom zakona je sada predviđeno da zainteresirana osoba koja ima završenu stručnu spremu, i pogotovu ako je našla radno mjesto, smije raditi u Njemačkoj - u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu dobiti i ljudi čija zanimanja ne pripadaju u skupinu traženih u Njemačkoj. Do sada je to bio jedan od uvjeta za dobivanje radne vize. Također je novo to što se prilikom izdavanje radne vize više ne mora dokazivati da za to radno mjesto nema odgovarajućih kandidata iz Njemačke ili EU-a. Međutim, ukoliko se bude ukazala potreba, ova klauzula kojom se štiti domaća radna snaga, moći će se brzo ponovo uvesti.
Još jedno novo pravilo je da osobe koji imaju stručnu spremu posao mogu tražiti i u Njemačkoj - dakle ne moraju imati ugovor o radu prije nego što uđu u Njemačku. Za traženje posla imaju šest mjeseci. Pored stručne kvalifikacije preduvjet je i odgovarajuće znanje njemačkog jezika i dokaz o posjedovanju dovoljno novca za pokrivanje životnih troškova tijekom tog razdoblja, odnosno da neće ovisiti o državnoj pomoći u Njemačkoj.
Priznavanje diploma
Da bi strani radnici mogli raditi u Njemačkoj njihova stručna sprema mora biti priznata ovdje u zemlji. Ranije je baš oko toga bilo puno problema. Međutim, to bi s novim zakonom trebalo biti drugačije. Radi se na daljnjem razvijanju sustava priznavanja stupnja obrazovanja, i na boljem savjetovanju zainteresiranih osoba iz inozemstva. Prema Süddeutsche Zeitungu nacrt zakona sadrži jednu važnu olakšicu u vezi s tim: naime, predviđena je „ograničena mogućnost" da „pod određenim uvjetima" strani radnik svoju diplomu stečenu u inozemstvu podnese na priznavanje - nakon dolaska u Njemačku. To znači da kvalificirani strani radnici mogu ući u Njemačku, usput raditi i za to vrijeme čekati na priznavanje svoje diplome.
Radna dozvola iako je odbijen azil
A što se tiče tražitelja azila, nacrt zakona predviđa privremenu dozvolu boravka i rada u trajanju od dvije godine - takozvani „Beschäftigungsduldung". To znači da ako tražitelj azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran iz Njemačke. Ovo se odnosi na osobe kojima je azil odbijen, koje najmanje godinu dana imaju takozvani duldung, koji najmanje 18 mjeseci imaju regularan posao preko kojeg plaćaju porez i doprinose, i rade najmanje 35 sati tjedno. Ovim ograničenjima njemačka vlada želi spriječiti da se „Beschäftigungsduldung" izdaje odmah s obavijesti o odbijanju azila. Ovlaštenim organima se tako daje vremena da „provedu mjere za okončanje boravka" u Njemačkoj osobi kojoj je odbijen azil.
Pravilo po kojem osobe kojima je odbijen azil i koje se nalaze na trogodišnjem stručnom školovanju i potom još dvije godine mogu raditi u Njemačkoj, a da im ne prijeti protjerivanje - bit će prošireno na takozvane pomoćne poslove, odnosno poslove za koje nije potrebna nikakva kvalifikacija. Preduvjet je da se obvežu da će poslije završiti stručnu obuku za posao za koji nema dovoljno radne snage. To takozvano pravilo "3 plus 2" važit će u cijeloj zemlji, što do sada nije bio slučaj.
Njemački jezik
Da bi se njemački jezik moglo bolje naučiti u inozemstvu dalje će se razvijati tečajevi Goetheovih instituta. Ali na tom polju više se moraju angažirati i gospodarstvo i njegova predstavništva u inozemstvu kao i pojednačna poduzeća. Tako bi na primjer trebalo proširiti svoja predstavništva u inozemstvu kako bi promovirali njemački kao strani jezik. Slični modeli suradnje bi trebali biti uspostavljeni sa školama u inozemstvu. Još jedan prijedlog je izgradnja programa stručne obuke u inozemstvu koji uključuju i učenje njemačkog jezika.