Što će Brammertz reći o Hrvatskoj?

Serge Brammertz u pisanom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a naveo je kako u posljednjih pola godine Tužiteljstvo nije dobilo ni jedan traženi dokument, niti informaciju o tome gdje bi se tzv. topnički dnevnici mogli nalaziti. Brammertz je pozdravio napore hrvatskih vlasti u istrazi o tim dokumentima, iako upozorava i na "nedosljednosti u tom postupku".

Sudsko vijeće Tribunala, podsjetimo, u procesu protiv Gotovine, Markača i Čermaka odbilo je Brammertzov zahtjev da se Hrvatsku kazni zbog skrivanja i uništavanja dokumenata, jer nije moglo sa sigurnošću utvrditi jesu li topnički dnevnici postojali. Glavni se tužitelj, međutim, u traženjima tzv. topničkih dnevnika oslanja na drugi dio stajališta Sudskog vijeća, po kojem mu se dopušta da i ubuduće traži tzv. topničke dnevnike, ako dobije kakvu novu informaciju o njima. No, u Zagrebu se tvrdi kako Brammertz nema novih informacija o tim dokumentima.

Nije tajna da Hrvatska priželjkuje da se pregovori s Unijom zaključe za mađarskog predsjedanja EU-om. Premijerka Jadranka Kosor u tom je smislu najavila da bi se referendum mogao održati u ranu jesen, odnosno "nakon što Vlada i, svi koji u tom procesu sudjeluju, obave svoj posao, da možemo izaći pred građanke i građane i, reći – zadnju riječ imate vi". Bez Brammertzovog zelenog svjetla nema ni zaključenja 23. poglavlja, o pravosuđu i temeljnim pravima, ponovio je prije desetak dana i povjerenik za proširenje Stefan Füle.

Uzaludan trud

U proteklih šest mjeseci Tužiteljstvo je primilo tri izvješća radne skupine o nastavku administrativne istrage o nestanku tzv. topničkih dnevnika, navodi Brammertz u svom pisanom izvješću te ističe kako je radna skupina počela ispitivati važne nove smjerove u istrazi. Nijedan od traženih vojnih dokumenata nije predan Tužiteljstvu i nikakva informacija nije dana o tome gdje bi se oni mogli nalaziti i u razdoblju na koje se odnosi izvješće, naveo je Brammertz te pozvao hrvatske vlasti da nastave administrativnu istragu i u cijelosti razjasne nestanak dokumenata.

Prigodom prijašnjih podnošenja usmenih izvješća Vijeću sigurnosti, Brammertz je obično iznio sažetak pisanog izvješća, uz dodatnu ocjenu novih momenata u suradnji ako su se u međuvremenu dogodili, pa se to očekuje i sada. Brammertz bi, inače, sljedeće izvješće Vijeću sigurnosti UN-a trebao podnijeti u lipnju 2011., kada se očekuje zaključenje pristupnih pregovora Hrvatske.

Analitičari podsjećaju na prošlotjedno upozorenje europskog izvjestitelja za Hrvatsku Hannesa Swobode o tome kako treba uvjeriti Nizozemsku i Sloveniju da ne ometaju proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora. Slovenija je pod pritiskom SAD-a deblokirala hrvatski put, dok su neke članice EU-a, npr. Nizozemska dosad usporavale taj proces. Pitanje virtualnih artiljerijskih dokumenata iz Oluje, što ih je tužiteljstvo konstruiralo na temelju nedovoljno upućenih informatora iz Hrvatske, kako bi se izvuklo iz procesnog procjepa u kojem se našlo nakon neuspjeha u dokazivanju teze o prekomjernom, pa onda i o neselektivnom granatiranju Knina, dobro su služile toj svrsi.

Još posla

Posljednja ocjena Europske komisije je da Hrvatska napreduje u ispunjavanju svih zahtjeva, ali još ima posla koji treba odraditi. Komisija ocjenjuje da su hrvatske vlasti postigle napredak, no za zatvaranje poglavlja traže se uvjerljivi dokazi o učinkovitosti cijelog sustava borbe protiv korupcije. Potvrda, dakle, neovisnosti i depolitizacije sudstva, ali i reforme pravosuđa.

Oko brodogradnje Komisija traži tržišno održive programe restrukturiranja usklađene s pravilima Unije. U izvještaju, očekivano, nema datuma niti rokova za dovršetak pregovora i potpisivanje pristupnog ugovora s EU-om.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: D. Dragojević