Što će donijeti Konferencija u Kabulu?

U prvih šest mjeseci politika prema Afganistanu bila je za njemačku vladu najzahtjevnija vanjsko-politička tema. Situacija je sve nesigurnija, stradalo je sedam njemačkih vojnika, sada se i službeno spominje rat. Kancelarka Merkel u posljednjem službeno priopćenju vlade tvrdi da ne podcjenjuje situaciju: "Mogu vrlo dobro razumijeti da vojnici ono što svakodnevno proživljavaju u Afganistanu nazivaju građanskim ratom ili jednostavno ratom. Tko svaki dan mora strahovati da ne upadne u zasjedu ili da se ne nađe na nečijem nišanu ne razmišlja o pravnoj terminologiji."

Njemačka politika dugo je godina u javnosti gradila sliku uspješnog faktora stabilizacije na Bliskom istoku. Procjena kancelarke Merkel bila je na neki način potvrđena i na konferenciji o Afganistanu u Londonu kada su još jednom navedeni nedostaci. Pod dojmom smrti sedmero njemačkih vojnika u travnju njemačka kancelarka je izjavila: "Nakon nešto više od osam godina moramo ustanoviti - ovo je svakako kritika mene same, bez ikakvog pripisivanja krivnje drugima - bilo je nekog napretka, no bilo je puno nazadovanja, a naš cilj je djelomično bio nerealan, ako ne i sasvim pogrešan."

„U Kabulu ćemo odlučiti kako dalje…“

Bilo je pogrešno vjerovati da se talibane može pobjediti na vojnom planu. Talibani još uvijek vladaju nekim djelovima zemlje, iako se u Afganistanu trenutačno nalazi više NATO-vih vojnika nego ikad. SPD-ov političar za vanjsku politiku Gernot Erler podsjeća da je u lipnju poginulo 102 NATO-vih vojnika. To je najviše žrtava u jednom mjesecu od početka misije. "Suzbijanje ustanaka po novom modelu počelo je u veljači s operacijom "Mushtarak" a njezin je rezultat bilo zauzimanje mjesta Marjah. Nakon toga trebalo je u velikoj ofenzivi ponovno zauzeti Kandahar, no ta akcija je odgođena na neodređeno vrijeme“, rekao je Erler.

Sada je vrijeme za nova rješenja: predsjednik Hamid Karsai želi nagodbu sa talibanima. Želi obrisati 50 imena sa liste terorista Vijeća sigurnosti UN-a. Međunarodna zajednica je sumnjičava.

Osim toga želi motivirati pasivne sudionike talibanske organizacije da odlože oružje putem programa za ultradesničare koji žele istupiti iz organizacije. Ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle koji predstavlja Njemačku na ovoj konferenciji smatra da je reintegracija talibana "ispravna i razborita stvar". "U Londonu smo načelno utvrdili program reintegracije talibana u društvo. O tom programu ćemo u Kabulu pomnije vijećati te ćemo tada donijeti odluku o sredstvima koja je Njemačka stavila na raspolaganje“, rekao je Westerwelle.

Posebna pažnja provinciji

Guido Westerwelle od konferencije u Kabulu između ostalog očekuje i konkretne prijedloge o tome kako afganistanska vlada želi suzbiti korupciju i poboljšati svoju učinkovitost. "Posebnu pozornost obratit ćemo na upravljanje u provincijama, okruzima i selima. Tamo se afganistanski građanin susreće sa svojom državom. Tamo stvara mišljenje o svojoj vladi i njenom legitimitetu. Nedostatci su tamo trenutoačno još veći nego u glavnom gradu Kabulu. Tamo treba više toga promijeniti. To je preduvjet tome da afganistanske institucije dobiju više odgovornosti“, naglasio je njemački savezni ministar vanjskih poslova.

Još nije poznato kada će afganistanska vlast sama moći preuzeti vodstvo državom. Za razliku od ostalih država Njemačka ne spominje datum povlačenja svojih 4 500 vojnika iz Afganistana. Spominje se tek početak povlačenja koje bi trebao nastupiti sljedeće godine. "2011. želimo predati odgovornost o sigurnosti Afganistancima u tri ili čak četiri provincije. Od toga bi barem jedna trebala s područja na sjeveru za koje smo mi odgovorni. Načelna odluka o tom pitanju trebala bi biti poznata na NATO-ovom sastanku na vrhu koji će se u studenom održati u Lisabonu", kaže Westerwelle.

Autor: Nina Werkhäuser / A.Kontrec

Odg.ured: Željka Telišman