Žele li Bugari atomsku energiju?

Hoće li rezultat prvog referenduma koji se u Bugarskoj održava nakon pada socijalističkog režima (u nedjelju, 27.1.) uopće biti važeći, još je uvijek nejasno. Bugarski zakon propisuje da na referendumu ne smije sudjelovati bitno manji broj građana nego na posljednjim parlamentarnim izborima - a to u ovom slučaju znači nužan izlazak barem 60 posto građana s pravom glasa.

Aktualna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da većina građana podržava daljnju izgradnju nuklearki, ali i da na referendum namjerava izaći znatno manje od potrebnog postotka birača. Ukoliko se to desi, referendum bi propao.

Pitanje o kojem se Bugari trebaju izjasniti glasi: "Treba li atomsku energiju u Bugarskoj i dalje razvijati gradnjom jedne nove nuklearne elektrane?" Referendumu je prethodila višegodišnja rasprava o budućnosti atomske energije u zemlji. Prije pristupanja Europskoj Uniji 2007. je Bugarska, na pritisak iz Bruxellesa, odlučila zatvoriti četiri od ukupno šest blokova u nuklearki Kosloduj na Dunavu. Ta četiri bloka sovjetskog tipa važila su kao zastarjeli.

Rasipanje javnog novca?

2008. je tadašnja vlada, kojoj su na čelu bili socijalisti, sklopila ugovor s ruskim državnim koncernom Atomstrojexport o izgradnji nove nulkearne elektrane i to u Belenu, također na obali Dunava. U početku je u projektu sudjelovao i njemački energetski koncern RWE, ali se on povukao kada su predviđeni troškovi porasli na 11 milijardi eura.

Sadašnja konzervativna vlada u Sofiji je potom ovaj projekt zamrznula, na što je međutim uslijedila Atomstrojexportova tužba pred Međunarodnim trgovačkim sudom ICC-om za odštetu u visini od milijardu eura. Socijalisti, koji su projekt Belene i pokrenuli, se s odlukom konzervativne vlade nislu složili i inicirali su prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma - u međuvremenu je prikupljeno potrebnih 500 000 potpisa.

Ovakav referendum predstavlja čisto razbacivanje javnih sredstava, smatra Marco Arndt, predstavnik njemačke Zaklade Konrad-Adenauer u Sofiji. Naime, pitanje koje se izvorno trebalo odnositi samo na izgradnju nuklearke u Belenema je iz stranačko-taktičkih razloga preformulirano i sada mnogi u Bugarskoj uopće ne znaju za što se opredjeljuju svojim "za" odnosno "protiv". "Odgovorne odluke mora donositi parlament", kaže Arndt. "Ja ne vjerujem da se rješenje pitanja koje je komplicirano čak i za stručnjake, može pronaći referendumom."

Vladajuća koalicija to međutim vidi drugačije. Premijer Bojko Borisov, koji se u međuvremenu i sam izjasnio za nadogradnju stare elektrane u Kosloduju, bi pozitivan odgovor na pitanje koje se načelno odnosi na budućnost atomske energije u Bugarskoj mogao protumačiti i kao podršku svojoj politici. A odluče li se glasači protiv, Borisov bi mogao i to protumačiti kao pobjedu, budući da je on protiv nuklearke u Belenema.

Politički sukob dviju stranaka

Osim toga mnogi promatrači smatraju da Borisov već računa s jednim američkim investitorom za ulaganje u elektranu u Kosloduju. To pak otvara novo strateško pitanje: da li na polju energetike Bugarska želi nastaviti usku suradnji i ovisnost o Rusima i ruskoj tehnologiji, ili se ipak želi više vezati na Zapad i na SAD?

Ni ta dilema međutim ne opravdava referendum, smatra politolog Parvan Simeonov: "Ključni bugarski problem na području energetike, a to je ovisnost bugarske privrede o Rusiji, se ne može riješiti referendumom."

Konzervativni političari jednako kao i socijalisti računaju s time da će većina birača glasati "za" atomsku energiju. Razlog je prije svega cijena: ta je struja za konačnog potrošača jeftinija od struje iz drugih izvora, a to je u jednoj od najsiromašnijih članica EU-a važan argument. Protiv gradnje nuklearke na području koje se smatra ugroženim od potresa su samo aktivisti za očuvanje okoliša i dvije manje stranke desnog centra. Zbog toga će ključan biti odaziv birača u nedjelju - a on bi mogao biti vrlo mali. Prosječni građanin je naime "već odavno shvatio, da se tu radi samo o odmjeravanju sbaga stranaka ljevice i desnice", smatra politolog Ognjan Minčev.