Nemačka: Mora li zdravstvo da donosi (veliki) profit?

Na zdravlju građana se uvek moglo dobro zaraditi: to je unosan i na krize otporan biznis. Zato međunarodni investitori već godinama i sve više kupuju ordinacije u Nemačkoj. Međutim, postoji bojazan da će oni vršiti pritisak na lekare - da nude nepotrebne medicinske tretmane kako bi povećali profit, posebno one koje nisu pokrivene obaveznim zdravstvenim osiguranjem nego se naplaćuju direktno od pacijenta.

Jedna studija koju je u maju objavila nevladina organizacija Finanzwende Recherche, pokazala je da su privatni investitori 2022. kupili 174 nemačke medicinske ordinacije, što je 34 više nego prethodne godine. 2010. na listi su bile samo dve ordinacije!

Više od 500 klinika u vlasništvu investitora

Prema istraživanju javnog servisa NDR takve firme sada poseduju na stotine ordinacija širom Nemačke, tako da pojedinačni lanci u određenim regijama i gradovima imaju monopolski položaj. NDR je pronašao ukupno 500 bolnica u vlasništvu investitora. Međutim, pravi broj nije poznat jer javna objava vlasništva nije obaveza - što mnogi zdravstveni stručnjaci žele da se promeni.

Savezna nemačka vlada je prošle godine počela da se bavi ovim problemom. „Moramo stati na kraj tome da investitori iz čiste pohlepe kupuju medicinske ustanove", rekao je ministar zdravstva Karl Lauterbah (SPD). Najavio je da će predložiti zakonodavne mere.

Zarada ili medicinska nega?

Horst Helbig, iz Nemačkog oftalmološkog društva kaže da su klinike u rukama investitora isključivo usmjerene prema profitu.

„Svrha investiora je 100-postotni profit. Oni ne žele ništa drugo i na kraju krajeva, ni ne smeju da rade ništa drugo", kaže Helbig. „Naravno, i klinike u vlasništvu medicinske struke moraju zarađivati, ali njihova glavna svrha je medicinska nega."

Studija nezavisnog instituta za istraživanje i savetovanje za infrastrukturna i zdravstvena pitanja 2022. potvrdila je ove tvrdnje i otkrila da su klinike u vlasništvu investitora zaradile najmanje 10 posto više od onih koje su u vlasništvu pojedinačnih lekara.

Dvoklasni medicinski sistem

U Nemačkoj postoji dvojni zdravstveni sistem koji se finansira doprinosima zaposlenihi poslodavaca za zdravstvena osiguranja. Takozvana obavezna osiguranja, koja pokrivaju oko 90 posto stanovništva, i koja nikome ne smeju da uskrate lečenje.

Ostalih deset posto je osigurano privatno, dakle kod osiguranja koja posluju isključivo prema tržišnom principu, i ovi pacijenti u pravilu uživaju nešto bolju zaštitu, dobiju brže termin kod lekara, u klinikama imaju pravo da ih leče načelnici ili primarijusi.

Lekarima su „privatni" pacijenti draži jer od osiguranja mogu u kraćem roku da naplate uslugu i po pravilu po pacijentu mogu više da zaradie.

Helbig kaže kako je primetio trend da nove medicinske ordinacije u vlasništvu investitora odbijaju obavezno osigurane pacijente i fokusiraju se na one „privatne". „Neki pacijenti su unosni, drugi koštaju. Otkrili smo da se mnogi pacijenti koji se ne mogu isplativo lečiti prebacuju u javne bolnice", rekao je ovaj zdravstveni stručnjak za DW.

U prošlosti je bilo mnogo inicijativa da se ovaj skupi i besmisleni dvoklasni sistem ukine i da svi solidarno plaćaju u jedno osiguranje, ali su te inicijative redovno ugušene zbog otpora demohrišćana i liberala.

Nije sve tako loše

Nacrt zakon koji je najavio Karl Lauterbah, još se čeka. Neka udruženja lekara na problem gledaju drugačije od ministra zdravstva. Na primer, Savezna udruga operatera medicinskih centara pozvala se na vladine podatke prema kojima nema statističkih dokaza da klinike u vlasništvu investitora pružaju ograničenu medicinsku pomoć.

Lekari su u maju objavili pismo u kojem su oštro odbacili Lauterbahovu tvrdnju da je njihova nezavisnost dovedena u pitanje.

„Kao zaposleni lekari, svoju profesiju obavljamo s jednakom strašću i jednakom predanošću pacijentu kao i naši kolege koje imaju svoje privatne ordinacije ili rade u javnim bolnicama."

Horst Helbig se takođe u osnovi ne protivi povezivanju medicinskih ordinacija kako bi se smanjilo ekonomsko opterećenje. Na primer, mladim lekarima je teško da dođu do novca za otvaranje ordinacije. I malo ih je voljno da rade 60 sati nedeljno kako bi opstali.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.